KRČEDINSKA ADA
Krčedinska ada je rečno ostrvo smešteno uz levu obalu Dunava naspram naselja Krčedin. Predstavlja veoma značajan deo Specijalnog rezervata prirode „Koviljsko-petrovaradinski rit“ i jedna je od najznačajnijih ada u Podunavlju. Sa obalom dugom oko 10 km i površinom od skoro 9 km², spada u grupu najvećih dunavskih ada od ušća Drave do ušća Tise u Dunav. Ada je stanište brojnih retkih vrsta biljaka i životinja, značajno je mrestilište riba i od davnina je poznata po brojnim stadima konja, podolskih goveda, magaraca i ovaca koja se na njoj napasaju.
Zahvaljujući tradicionalnom korišćenju prirodnih resursa i nastojanju lokalnog stanovništva da napasaju stoku na Krčedinskoj adi, očuvala su se vlažna staništa pogodna za mrest i uzgoj ribe, koja ujedno predstavljaju i hranidbenu osnovu svih životinja na ovom delu Dunava. Sa severne strane adu okružuje Gardinovački rukavac koji vodi do čitave mreže drugih rukavaca i bara, koji značajno doprinose atraktivnosti prostora i obogaćuju sadržaj posete. Kao takva, Krčedinska ada predstavlja pravi raj za ljubitelje prirode, ekologije i foto-safarija.
SPECIJALNI REZERVAT PRIRODE „KOVILJSKO-PETROVARADINSKI RIT“
SRP „Koviljsko-petrovaradinski rit“ predstavlja najveći očuvani ritski kompleks, koji se celom površinom nalazi u plavnoj zoni Dunava, na njegovom srednjem toku kroz Srbiju. Rezervat se sastoji od dve odvojene celine koje povezuje tok reke Dunav. Petrovaradinski rit čini manju celinu Rezervata i nalazi uz desnu obalu Dunava, dok znatno veći deo Rezervata, koji je smešten uz levu obalu Dunava, čini Koviljski rit, na koji se nadovezuje Krčedinska ada i deo Gardinovačkog rita.
SRP „Koviljsko-petrovaradinski rit“ obuhvata 5895,3097 ha.
Režim zaštite I stepena uspostavlja se na 375,7706 ha (6 %)
Režim zaštite II stepena zauzima 1670,5449 ha (28 %)
Režim zaštite III stepena zauzima 3849,4875 ha (66 %).
Međunarodni status:
– IBA (Important Bird areas) – međunarodno značajno područje za ptice
– ICPDR – SRP „Koviljsko-petrovaradinski rit“ je 2004. godine uvršten u spisak zaštićenih područja zavisnih od vode i značajnih za basen Dunava
– IPA (Important plant areas) – međunarodno značajno botaničko područje
– MREŽA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA NA DUNAVU (Danube Network Protected areas)
– 2007. godine uvršteno je u Mrežu zaštićenih područja na Dunavu
– RAMSARSKO PODRUČJE – upisano na Spisak ritskih područja od međunarodnog značaja po Ramsarskoj Konvenciji.
Osnovna vrednost:
– očuvanost i raznovrsnost izvornih orografskih i hidrografskih oblika ritova kao što su: rečne ade, od kojih je Krčedinska ada najveća i najznačajnija, stari vodeni rukavci tzv. Dunavci, meandri, pliće i dublje depresije i bare, kao i obalske grede nastali erozivnim i akumulativnim procesima – očuvanost ekosistemske raznovrsnosti karakteristične za plavna područja velikih ravničarskih reka: ritske šume hrasta lužnjaka, jasena i veza, šume crne i bele topole, šume bele vrbe, zatim vlažne livade, zajednice oštrica, belog i žutog lokvanja, vodenog oraška…
– raznovrsnost i bogatstvo flore: 443 taksona, na autentičnost ukazuju strogo zaštićene i zaštićene vrste, retke i ugrožene kao što su: šilj gronjasti, iđirot, vodena paprat nepačka, raznorotka, ljubor, mešinka, rebratica, beli i žuti lokvanj, orašak i 37 vrsta nacionalno i međunarodno zaštićenih vrsta – prirodno riblje plodište.
Raznovrsnost i bogatstvo faune:
42 vrste insekata:
– larve komaraca (Diptera, Culicidae)
– jednodnevke (Ephemeroptera)
– vilini konjici (Odonata)
– osolike muve (Epistrophe melanostoma i Neoascia interrupta)
26 vrsta riba:
– vijunica (Cobitis elongata)
– čikov (Misgurnus fossilis)
– Balonov balavac (Gymnocephalus balonii)
– gabčica (Rhodeus sericeus amarus)
– kečiga (Acipenser ruthenus)
– štuka (Esox lucius)
– deverika (Abramis brama)
– bucov (Aspius aspius)
– šaran (Cyprinus carpio)
– jaz (Leuciscus idus)
– grgeč (Perca fluviatilis)
– smuđ (Sander lucioperca)
– som (Silurus glanis)
11 vrsta vodozemaca, 7 vrsta gmizavaca:
– zelena žaba (Pelophylax kl. esculenta)
– mala zelena žaba (Pelophylax lessonae)
– velika zelena žaba (Pelophylax ridibundus)
– mali mrmoljak (Lissotriton vulgaris)
– veliki mrmoljak (Triturus cristatus)
– barska kornjača (Emys orbicularis)
– belouška (Natrix natrix)
– ribarica (Natrix tessellata)
– livadski gušter (Lacerta agilis)
– zelembać (Lacerta viridis)
– zidni gušter (Podarcis muralis)
– Eskulapov smuk (Zamenis longissimus)
206 vrsta ptica:
– kolonijalne ptice močvarice čaplje i vranci
– crna lunja (Milvus migrans)
– patka njorka (Aythya nyroca)
– crna roda (Ciconia nigra)
– orao belorepan (Haliaeetus albicilla)
26 vrsta sisara:
– divlja mačka (Felis silvestris)
– vidra (Lutra lutra)
– šumska rovčica (Sorex araneus)
– vodena rovčica (Neomys fodiens)
– močvarna rovčica (Neomys anomalus)
– patuljasti miš (Micromys minutus)
– puh lešinar (Muscardinus avellanarius)
– kuna belica (Martes foina)
– diblja svinja (Sus scrofa)
– srna (Capreolus capreolus).
Tekst preuzet od Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.